Savremeno preduzeće koristi informacione tehnologije u izvršnim i upravljačkim procesima. U oba slučaja zadatak tehnologije je da racionalizuje ljudsku aktivnost i da olakša rad ljudima u poslovnoj aktivnosti. Smatra se da su Leavitt i Whisler prvi upotrebili izraz informaciona tehnologija i ispitivali njen direktan uticaj na organizaciju preduzeća. Leavitt i Whisler su razvili hipotezu o informativnoj organizaciji u kojoj se kombinuje upravljačko znanje i informaciona tehnologija. Njihovu viziju je činilo stvaranje mašina koje bi mogle misliti. Nakon trideset godina njihova vizija je postala stvarnost, pojavom računara.
Uticaj informacione tehnologije na pojedine delove organizacije
Uloga tehnologije u preduzeću je u pomoći da se brzo reaguje na događaje iz sredine. Dobro informatizovano preduzeće može brzo da reaguje i da blagovremeno menja proizvodni program, kada se za to ukaže potreba. Takođe tom prilikom ono ostvaruje veću produktivnost i ujedno dobija na kvalitetu proizvoda. Kompjuterizacijom se postiže da i mali poslovni sistemi mogu da proizvode kvalitetne proizvode sa istom cenom kao i veliki sistemi, tako da je ekonomija obima ustupila mesto ekonomiji širine. Sa druge strane organizacioni parametri; podela rada, sistem odlučivanja, veličina jedinica i mahanizmi koordinacije su promenili svoj izgled i oblikovali novu strukturu, koja savremenim preduzećima daje nove osobine.
Slika 1. Osnovni delovi u organizaciji
Informacione tehnologije u preduzetništvu imaju značajnu primenu u oblasti: Informacionih sistema za upravljanje finansijama, Informacionih sistema za upravljanje radnim procesima u preduzeću (npr. proizvodnjom), Internet i intranet tehnologija, Primene raznih digitalnih tehnologija u organizaciji poslovanja i vodjenju preduzeća od strane menadžmenta.
Informacioni sistem je moćno sredstvo menadžmenta za upravljanje poslovanjem i svim radnim procesima u preduzeću. Danas se informacioni sistemi zasnivaju na primeni savremenih računarskih sistema i softvera, a na osnovu izgradjene računarsko komunikacione infrastruture predeuzeća. U zavisnosti od procesa rada koji pokrivaju postoje različite vrste informacionih sistema: informaconi sistem za finansije, marketing, komercijalu, upravljanje kadrovima, upravljanje proizvodnjom, magacinsko poslovanje, za upravljanje kvalitetom itd. Informacioni sistem omogućava da menadžment preduzeća na svim nivoima ima u svakom trenutku tačnu i pouzdanu informaciju o svim dešavanjima u procesima rada. Time se omogućava menadžmentu da donese optimalne i blagovremene poslovne odluke, zasnovane na analizi proteklih dogadjaja, statističkim podacima, trendovima, sadašnjem trenutnom stanju i sa ciljem upravljanja preduzećem da bi se ostvarili postavljeni finansijski i drugi poslovni pokazatelji za zadati vremenski period.
Integralni informacioni sistem integriše sve hardverske i softverske resurse preduzeća u jednu jedinstvenu funkcionalnu celinu. Pojedini delovi informacionog sistema mogu imati različitu računarsku hardversku arhitekturu i različite operativne sisteme, i mogu imati jednu ili više baza podataka ali su svi integrisani u jedinstven sistem i povezani računarskim mrežama.
Integralni informacioni sistem pored praćenja finasijskog stanja, omogućuje menadžmentu on-line uvid u realno stanje kompletnog proizvodnog procesa u fabrici i kontinualno praćenje:
– radnih naloga,
– proizvedenog asortimana proizvoda,
– količina,
– ostvarenog kvaliteta,
– troškova, rokova, isporuka,
– stanja u magacinima,
– otpatka i škarta,
– zastoja na postrojenjima i prekida proizvodnje,
– radnog doprinosa zaposlenih.
Slika 2.
Implikacije IT na organizaciju preduzeća
Implikacije IT na organizaciju preduzeća su u sledećem:
- menja strukturu preduzeća iz mehaničke u organsku, odnosno iz hijerarhijske u adaptivnu,
- čini preduzeće fleksibilnijim sistemom,
- redizajnira radna mesta i smanjuje administrativnu komponentu,
- potiskuje čoveka iz organizacije, racionalizuje i olakšava ljudski rad u svim delovima organizacije,
- smanjuje veličinu preduzeća i njegovih celina i samim tim utiče na stvaranje većeg broja malih i srednjuh preduzeća,
- utiče da ekonomija obima ustupa mesto ekonomiji širine,
- smanjuje formalizovanost preduzeća.
Slika 3.
Organizacione strukture bazirane na informacionoj tehnologiji
Najznačajniji oblici organizacione strukture koji se baziraju na IT su:
- informatizovana organizacija,
- pulsirajuća organizacija,
- organizacija kao mreža.
Slika 4.
Informatizovana organizacija prema Druckeru se sastoji od velikog broja stručnjaka, koji se nalaze izvan uprave i štabova. Ona je organizacija stručnjaka i specijalista svih vrsta. Samim tim odlikuje je plitka organizaciona struktura.
Pulsirajuća organizacija omogućava zahvaljujući informacionoj tehnologiji kontrolu rukovodioca nad velikim brojem sektora, pri čemu se sektorima dopušta visk nivo samostalnosti i kreativnosti. Umesto piramidalne organizacije, nastaje segmentirana organizacija.
Organizacija kao mreža je organizacija preduzeća sa labavim vezama. Organizacioni razvoj je prošao kroz više faza dok je došao do organizacije kao mreže.
Kruta birokratska organizacija vođena jednim čovekom
|
Birokratska organizacija vođena kolektivnim organom
|
Birokratska organizacija sa timovima i radnim grupama
|
Matrična organizacija
|
Projektna organizacija
|
Mreža preduzeća sa labavim vezama
|
Mehanička-birokratska organizacija za stabilne uslove
|
|
Organska mreža organizovana za fleksibilnost i promene
|
Tabela 1. Razvoj organizacije od birokratije do mreže (Izvor: Morgan G., Creative organization Theory, SAGE Publications, 1989. str.64.)